Biljne uši i kako ih se riješiti? Otjerajte mrave, posadite pelin ili jednostavno – prskajte koprivom

Biljne ili lisne uši maleni su kukci koji se hrane sočnim dijelovima biljke, najčešće listovima. Jako su rasprostranjene i česte; ima ih u svakom vrtu, povrtnjaku ili cvijetnjaku. Samo na sjevernoj Zemljinoj polutki poznato je 450 vrsta. Brzo se razmnožavaju, posebno kada su vanjski uvjeti povoljni te u trenu mogu prouzročiti velike štete na vašim biljkama. Smatraju se jednim od najgorih i najnapornijih nametnika na svijetu.

Lisne uši su kukci veličine do 4 mm. Mogu biti različitih boja, a najčešće su zelene ili crna. Hrane se biljnim sokovima iz pupova ili listova pa mogu uzrokovati brojne probleme vašem vrtu. Evo najčešćih:

• usporeni rast biljke
• žuto, crno, smeđe ili nakovrčano lišće
• luče mednu rosu koja privlači gljivice i mrave
• ispuštaju razne toksine u biljku; prenose i viruse
• pojavu gljivice čađavice
• slab prinos plodova

Biljne uši bude se s proljećem i toplijim vremenom. Odgovara im suho vrijeme nakon obilnih kiša; idealna temperatura zraka za razvoj biljnih uši je između 20 i 28°C uz vlažnost zraka od 60 %. Lisne ušni jako se brzo razmnožavaju; svaka jedinka živi nekoliko dana te u 24 sata može stvoriti između 3 i 10 novih.

• 

• 

Ukratko, ako ih se ne drži pod kontrolom vrlo brzo mogu preplaviti vaš vrt i uništiti voće i povrće. U eko vrtu, to se radi na dva načina: dobra prevencija (da uši nikada ne dođu) i prskanje ekološkim preparatima (ako se pojave, ne želite uništiti vrt kancerogenim pesticidima).

Za početak, idemo prvo pričati o prevenciji.

Kako spriječiti da biljne uši dođu u vrt?

Svaki eko vrt trebao bi biti simbioza biljaka i životinja, malih i velikih, koje međusobno žive u harmoniji. Kao što smo već naveli, nemoguće je u potpunosti spriječiti dolazak biljnih uši u vrt. Ono što je bitno je učiniti sve da se u vrtu nađu i njihovi prirodni neprijatelji, kao i to da im onemogućimo da napadnu voće i povrće koje uzgajamo.

Upravo su zato naši stari i mudri bake i djedovi u vrtove sadili nekoliko korisnih biljaka koje uši vole…

• pelin
• veliki dragoljub
• loboda

• 

• 

…ali i nekoliko biljaka koje lisne uši ne mogu podnijeti jer im njihov jaki miris smeta:

• neven
• kopriva
• dalmatinski buhač
• lavanda
• bijeli luk

• 

• 

Funkcija biljaka poput pelina je ta da mirisom privlače crne biljne uši koje će svoju hranu pronaći na njima, a ne našim paprikama ili rajčicama. Funkcija biljaka poput koprive je ta da mirisom odbiju uši koje će svoje ‘mjesto pod suncem’ pronaći negdje drugdje, van našeg dvorišta.

Međutim, prije nego krenete saditi, morate znati zašto su biljne uši ušle u vaš vrt. Razlog je najčešće – mravi. Gdje su uši, vjerojatno ima i mrava. Gdje ima mrava, sigurno ima i uši.

Evo zašto.

Zašto lisne uši toliko vole mrave?

Mravi i lisne uši žive u savršenoj simbiozi. Uši tako, kada se hrane biljkom, ispuštaju slatku tekućinu – mednu rosu. Ta rosa idealna je slasna hrana za mrave. S druge strane, mravi su ti koji uši raspoređuju po vrtu i biljkama – oni ih posvuda nose na leđima. Jednom kada se nastane na vašoj paprici ili rajčici, mravi će biti zaduženi da uši brane i od neprijatelja, raznih kukaca poput bubamara ili osica kojima su uši omiljen zalogaj.

Upravo zato, iako su mravi bitni za ekosustav svakog vrta, bitno je pronaći način kako da vas ne preplave. Ako se to dogodi, imat ćete najezdu i njihovih sitnih partnera u kriminalu.

Kako se riješiti navale mrava?

Mravi ne vole kada ih se uznemirava. Omiljena mjesta za mravinjak u vrtu su ona gdje nema puno kopanja i hodanja. Ako se mravinjak nalazi tamo gdje ga vidite, vrijeme je dakle, za kopanje. Kopajte duboko, ne samo površinski, jer vam je cilj uništiti maticu. Jednom kada nema matice, mravi će shvatiti upozorenje i preseliti se na novo mjesto. Raskopani mravinjak možete zaliti i kipućom vodom, za dodatni efekt.

Isto tako, mravi ne vole određene biljke. Rajčica, menta, valerijana, peršin, anis, lovor,… sve su to biljke snažnog mirisa koje mravi ne mogu podnijeti. Ponekad je dovoljno da u mravinjak zabodete grančicu rajčice ili par listova peršina i oni će napustiti vaš vrt.

Međutim, budite oprezni da ne pretjerate. Mravi su bitan dio vrtova; oni popravljaju strukturu zemljišta (unose kalij i fosfor) i tako povećavaju njenu plodnost. Isto tako, oni su hrana za ptice i razne druge kukce koji su sastavni dio prirodnih procesa svakog vrta. I treće, mravi su prirodni neprijatelji gusjenica, crva, puževa – svih napasnika koji vole grickati vaše biljke.

Ukratko, malo mrava dobro je za vaš vrt. Puno mrava napravit će vam probleme s biljnim ušima. I baš zato bitno je u ekovrtu naći mjeru. Stoga je ponekad bolje ostaviti taj jedan mravinjak na miru, a ušima se, ako ih ima puno, pozabaviti pojedinačno.

Stoga, krećemo u drugu fazu. Borba protiv napasnika svim (eko) sredstvima!

Kako otjerati biljne uši iz vrta?

Postoji nekoliko ekoloških načina na koje se možemo boriti protiv napasnih biljnih ušiju jednom kada uđu u naše dvorište. Prvi i najnaporniji je mehanički: slično kao što bi to napravio pljusak, ulazimo u vrt i vodom pod većim (ali ne prevelikim) tlakom prskamo listove na kojima se uši nalaze. Isto tako, možemo i u potpunosti ukloniti listove koje su uši preplavile.

Drugi način je kombinacija mehaničkog i kemijskog napada gdje voće i povrće prskamo vodom u kojoj se nalazi otopina neke korisne biljke koju biljne uši mrze; npr. koprive ili pelina.

Treći način je da u vrt privučemo prirodne neprijatelje lisnih uši, poput bubamara ili osolikih muha. Ali, idemo redom.

Kopriva i pelin najbolji su eko pripravci protiv biljnih uši

Jedan od najboljih eko pripravaka protiv biljnih ušiju je otopina koprive. Vrlo je jednostavna. Odete u polje i naberete nekoliko cijelih kopriva (pazite da se ne opečete!). Uzmete kantu od 20-ak litara, napunite ju vodom i potopite koprive; neka tako stoji cijelu noć. Sljedeći dan, u predvečerje, napunite prskalicu otopinom koprive i krenite prskati listove na kojima vidite uši.

Rezultati bi trebali biti vidljivi jako brzo; osim što će se medna rosa koju uši proizvode početi topiti pa neće privlačiti mrave, snažan miris otopine natjerat će male napasnike u bijeg.

Druga slična otopina je ona koja se radi s pelinom. Sve što trebate je 30 grama suhog pelina preliti s 10 litara vode. Sve to ostavite preko noći. Sljedeći dan napravite otopinu u omjeru 1:10 (litra otopine pelina na 10 litara vode) i prskajte po listovima biljaka koje su napadnute.

Postoje još neki načini, ali mi bismo ih preporučili samo ako prskate ukrasno bilje. Riječ je o otopini pepela od cigareta. Ovaj pripravak radi se na isti način kao i onaj od koprive ili pelina, ali budući da je nikotin otrov, ne preporučuje se prskanje po biljkama koje ćete kasnije jesti.

Kako privući bubamare? One su prirodni neprijatelji lisnih uši

Treća opcija je ona koja nam se najviše sviđa – u vrt privući sve prirodne neprijatelje lisnih uši. To su redom:

• bubamare
• zlatooke
• osolike muhe
• ptice (crvenorepke ili sjenice)

Bubamare su jedan od najboljih saveznika u borbi protiv štetnih kukaca u vrtu, uključujući lisne uši i koprivine grinje. Svaka bubamara dnevno može pojesti više od 50 jedinki biljnih uši. Što znači, ako imate cijelu koloniju, uši vam definitivno neće biti problem u vrtu.

Najbolji način da ih privučete u vrt je da im dostavite hranu. Osim sitnih kukaca, bubamare jedu pelud ukrasnog bilja, a posebno vole one jarkih boja. Upravo zato naskočit će na cvijeće poput nevena, kadife, gilardije ili cinije. Jako im se sviđa i stolisnik, ali i maslačak, pa se potrudite da vam raste negdje u blizini.

• 

• 

Inače, bubamare prezimljavaju na toplim mjestima, koja se po hladnoći ne smrzavaju. Takva mjesta su gusta trava, kora drveća i naslage otpalog lišća. Isto tako, vole se zavući u pukotine na kući, pa ako ih vidite, nemojte ih micati. Na proljeće će vam biti zahvalne.

Zlatooke ili mrežokrile također su jako korisne u vrtu. Imaju vitko zeleno tijelo, dva para krila i velike zlatne oči. Slično kao bubamare hrane se lisnim ušima, ali i jajima leptira i grinja.

Osolike muhe, kao što im ime govori, mnogi bi mogli zamijeniti za ose zbog čega često stradavaju. Njihove ličinke veoma su efikasne u jedenju lisnih uši, dok su odrasli primjerci jako dobri oprašivači. Kao i manje više sve kukce, privlači ih cvijeće poput orhideja, ali i kamilica te mak.

Iako ptice poput vrabaca i kosova mogu biti dosta štetne (kome vrapci nisu pobrstili trešnje u jednom danu taj nije vrtlario…), one su ipak sastavni dio svakog eko vrta. Osobito sjenice i crvenorepke, kojima su omiljena hrana upravo sitni kukci poput biljnih ušiju. Kako biste ih privukli, bitno je da im ne uništavate gnijezda, a preko zime napravite kućicu za ptice u koju se mogu sakriti.

Zaključak

Kao i kod svega, borba s biljnim ušima u vrtu svodi se na jedan postulat. Ekologija i raznovrsnost. Nemojte svoj vrt prskati pesticidima koji ubijaju dobre kukce i tjeraju ptice (a vas truju). Umjesto toga, napunite vrt različitim biljem – i jestivim i ukrasnim – i ne biste nikada trebali imati problema s ovakvim napasnicima. A ako do toga i dođe, dobra stara kopriva, pelin ili dragoljub, bit će idealan partner u toj borbi.