Avokado: Uzgoj, sadnja i zašto je tako dobar za naše zdravlje

Avokado je poznato tropsko voće koje se izvorno uzgaja u Južnoj i Sjevernoj Americi, točnije, centralnom Meksiku. Prvi su ga uzgajali Maye i Inke koji su vjerovali u njegovu magiju i ljekovitost. Na naša područja stigao je oko 17. stoljeća, a donijeli su ga Španjolci.

Plod se izvorno naziva i aligatorskom kruškom. Ovo je vrlo ljekovito voće koje se može koristiti za izradu ulja u kozmetici, ali i za brojna jela u kulinarstvu.

Što je potrebno za uzgoj avokada?

Smatra se da postoji oko 80 sorti avokada, a svaka od njih zahtijeva uglavnom iste uvjete. Uzgojiti avokado iz koštice ili već gotove biljke nije nimalo težak zadatak. Ovo voće je poznato po svojoj velikoj koštici u sredini iz koje u vlastitom domu možete uzgojiti avokado.

Uzgoj avokada iz koštice

Prije nego se odlučite za sadnju, postoji par stvari na koje trebate pripaziti. Prvo, prilikom čišćenja avokada nemojte oštetiti smeđu kožicu koja prekriva košticu. Izvadite je i odredite koji je gornji, a koji donji dio koštice jer će se iz donjeg dijela razvijati korijenje. Gornji dio često je više šiljast nego donji što ćete lako prepoznati.

Probušite košticu s tri čačkalice tako da je možete postaviti na čašu na način da je jedna polovica koštice u vodi. Najbolje bi bilo da koristite prozirnu čašu da biste mogli vidjeti napredak. Ostavite je u vodi i uz sunčevu svjetlost sve dok ne počne klijati i stvarati korijenje i listiće. Listići će se pojaviti na mjestima na kojima se koštica raspuknula, što se najčešće dogodi nakon par tjedana boravka u vodi. Klijanje i pojavljivanje listića se događa nakon mjesec do dva mjeseca. Vodu promijenite svakih tjedan dana kako ne bi došlo do nakupljanja bakterija.

Ostavite košticu u takvim uvjetima dok ne počne klijati i stvarati korijenje. Ono izlazi nakon dva do četiri tjedna. Nakon što stvori stabalce od 15-ak centimetara, možete je posaditi u zemlju. No, i nakon što ste se pobrinuli oko koštice, postoji nekoliko stvari na koje morate posebno paziti kod uzgoja avokada.

Temperatura

S obzirom na to da se radi o tropskoj biljci, klima za uzgoj avokada treba biti topla i bez mraza. Ova voćka jako voli sunce i toplinu pa bi bilo pametno izbjegavati temperature koje bi mogle izazvati smrzavanje. Teško će podnijeti temperature niže od 7°C. Sađenje je zato najbolje odraditi u kasno proljeće ili rano ljeto. Ako biljci avokada neće odgovarati toplina počet će joj padati listovi, a ako ima premalo sunca, počet će gubiti boju.

Tlo

Tlo za sađenje avokada mora biti propusno pa nije loše u zemlju dodati kamenčiće. Prilikom sađenja avokada iz sjemenke, sadite je tako da korijen bude pod zemljom, ali da koštica ostaje iznad površine zemlje. Ako ga sadite na vrtu, a ne u posudu, bilo bi dobro da se nalazi u blizini drugih stabala kako bi se lakše oprašivalo i bolje razvijalo plodove. Također, pazite da ga posadite na mjesto zaštićeno od vjetra. Gnojenje nije potrebno u velikim količinama, ali može pomoći rastu biljke. Avokado treba dušik i malo cinka pa možete koristiti gnojivo za stabla citrusa. Dobra opcija je da takav kompost sami napravite, ako imate mogućnost.

Voda

Zalijevanje avokada mora biti često, no biljka ne smije biti natopljena. Najbolji pokazatelj količine vlažnosti su listovi biljke. Ako poprime žutu boju, znači da je biljka previše natopljena vodom. Dok avokado raste, mijenjanje vode bi trebalo biti svakih nekoliko dana, oko dva do tri puta dnevno. Pravilo kod zalijevanja avokada je da dopustite da se zemlja osuši prije nego je ponovno zalijete. Avokado zbilja voli vlažnu zemlju i to toliko da odrasla stabla zahtijevaju oko 75 litara vode dnevno.

Održavanje

Ako sadite avokado iz koštice, ona će se s vremenom osušiti i stvoriti drvce od 15-ak centimetara, što je znak da je vrijeme da je presadite u vrt ili u veću teglu. Prije toga ćete je trebati skratiti za pola, na oko 7 centimetara visine. Sađenje iz sjemenke donosi plodove tek nakon nekoliko godina, to može biti pet godina, ali i u 15, a kroz to vrijeme ćete morati biljku orezivati.

Savjeti u vezi orezivanja avokada:

• ako želite postići grmoliki rast, prvo obrezivanje trebalo bi biti već kada biljka naraste oko 30 cm (nakon prvog orezivanja na 15 cm)
• orezivanje avokada se radi tako da biljku režete na pola njene visine
• potrebno je odstraniti i vrhove, to su najčešće dva zadnja lista na granama
• nemojte se brinuti što biljku režete na pola, to će pomoći da nema tanke grane već da se zdravo razvija

Biljne uši na avokadu čest su neprijatelj koji dolazi uz niske temperature. Kako biste se riješili uši na ovoj biljci, za početak ih možete isprati vodom, a nakon toga koristite prirodne preparate kako bi zaštitili biljku. Potrebno je često provjeravanje jer se štetočine vrlo brzo mogu vratiti.

Značaj avokada u svijetu

Avokado potječe iz prašuma Južne i Sjeverne Amerike gdje se prema arheološkim nalazima koristilo u kulinarstvu još prije osam tisuća godina. Prvi su ga uzgajali Inke, Olmeci i Maye koji su ga smatrali čarobnom biljkom koja njeguje tijelo izvana i iznutra. Izgleda kako nisu bili nimalo u krivu.

Danas je najveći svjetski proizvođač avokada Meksiko, a slijede ga Dominikanska Republika, Peru i Indonezija te ostale zemlje na području Južne Amerike. Posljednji podaci iz 2018. pokazuju da je godišnja proizvodnja avokada bila skoro šest milijuna tona, dok je samo u Meksiku proizvedeno oko 2 milijuna tona. Prodaja ovog voća je počela rasti nakon 1970. godine, a cijena je doživjela rast od 129% u prethodnih deset godina. Zanimljivo je da je avokado državna voćka Kalifornije jer ona proizvodi 95% ovog voća za SAD.

U Europi se avokado više koristi u kuhinji, posebno za spremanje slanih jela, dok se u Indoneziji jede kao desert sa sirupom od čokolade. Avokado je zapravo bobičasto voće koje je posebno ukusno i životinjama, točnije, ljenjivcima koji su ga gotovo iskorijenili. Premda se mnoge voćke koriste za izradu kozmetičkih preparata, avokado je među njima jedan od češćih sastojaka zbog njegovog dragocjenog ulja i velike uloge u očuvanju njege kose i kože te visoke razine vitamina E.

Avokado u Hrvatskoj

Uzgoj avokada u Hrvatskoj nije česta pojava iako Hrvatska ima ugodnu klimu s toplim ljetima i može biti pogodna za uzgajanje ovog tropskog voća, posebno na nekim mikrolokacijama po otocima i samom jugu.

Ipak, prva veća plantaža ove voćke u Hrvatskoj otvorena je tek 2019. godine. Supružnici koji su se odlučili na ovaj pothvat obilnim urodom su dokazali kako ovoj voćki odgovara i mediteranska klima. U Hrvatskoj će tako najlakše uspjeti u uvjetima suptropske klime – južnoj Dalmaciji, Korčuli, Hvaru i u Dubrovniku gdje postoji nekoliko velikih primjeraka ovog stabla. Zabilježen je i primjer stabla avokada kod Zadra koje daje plodove, što pokazuje da mu ne smeta niti malo sjevernija strana Dalmacije.

Uzgoj avokada u posudi

Premda će avokado najlakše uspjeti u suptropskoj klimi i na otvorenom, za razliku od nekih tropskih biljaka, on nema previše razgranat korijen zbog čega bi se mogao uzgojiti u posudi. Tlo za uzgoj avokada u posudi mora biti prozračno pa ne bi bilo loše da dodate malo kamenja ili čak ostatke stare glinene tegle. Ako ga sadite u manjoj posudi, budite spremni na presađivanje nakon par mjeseci ili godine dana.

Kako smo već ranije rekli, avokado treba toplinu i sunce, pa ga ostavljajte na takvim uvjetima što duže. Ako se ne nalazite u toplom predjelu i događaju se hladne zime, avokado obavezno za vrijeme hladnijih dana trebate prenijeti u zatvoreni prostor s puno svjetlosti. Često pratite svoju biljku, zalijevajte je i pazite na to kako se ponašaju listovi i stabljika jer vam upravo oni mogu puno reći o zdravlju biljke. Iako je to malo teže izvesti, odgovarat će mu ako imate veliku posudu u koju možete zasaditi nekoliko biljaka jer vole društvo te se tako lakše oprašuju.

Avokado kao lijek

Ova tropska delicija pronašla je mnogo mjesta u kulinarstvu, ali i u kozmetici zbog brojnih dobrobiti za ljudski organizam. Prilikom kupnje obratite pozornost na stanje ploda i je li dovoljno zreo za korištenje; to ćete najbolje prepoznati po dodiru – ako je blago mekan, spreman je za konzumiranje.

Avokado ima antibakterijska i zacjeljujuća svojstva, poboljšava zdravlje kože, kose i očiju, povećava koncentraciju, čuva srce, probavu, regulira šećer, pomaže kod artritisa te sprječava nastanak raka. Dobro je poznato da je avokado visoko kalorično voće sa 160 kalorija na 100 grama ploda zbog čega se u jednom obroku ne bi trebala pojesti čitava voćka, već samo jedna trećina. Tablica u nastavku najbolje objašnjava zašto je to tako.

Avokado je bogat zdravim nezasićenim mastima, oko 20 grama po voćki, te vitaminima A, B, C i D. Uz to sadrži kalij i kalcij te folnu kiselinu. Što se tiče razine kalija, više ga se nalazi u avokadu nego u primjerice, banani, koja je poznata po tome. Zbog svih ovih sastojaka, avokado je jako dobar za naše zdravlje, a ovo su samo neke od njegovih dobrobiti.

Pospješuje zdravlje kože i kose

Mononezasićene masne kiseline u avokadu pomažu kod suhe kože jer joj pomažu održati vlažnost te smanjuju crvenilo i nadraženost potičući bržu obnovu. Ulje avokada zato je dobro za osjetljivu kožu i onu sklonu teškim stanjima. Zanimljivost je da ovo ulje uspijeva prodrijeti duboko u unutarnje slojeve kože gdje stimulira stvaranje kolagena i tako smanjuje bore i održava kožu mladom.

Maska za kosu od avokada dobra je za kožu i tjeme jer se brzo upija, održava elastičnost i stvara zdraviji izgled kože i kose. U kombinaciji s medom, jajetom ili maslinovim uljem, popravit će suhu kosu i vratiti joj sjaj.

Avokado za trudnice

Ova voćka bogata je folnom kiselinom pa je tako avokado jako dobar obrok za trudnice. Samo jedna šalica ovog voća sadrži trećinu preporučene dnevne doze za žene u trudnoći, što pomaže pravilnom razvoju i zaštiti fetusa. Osim toga, kod žena pomaže balansirati hormone, što je posebno poželjno u trudnoći.

Pospješuje probavu i potiče mršavljenje

Broj kalorija u avokadu (160 na 100 gr) možda ne zvuči kao nešto što bi moglo pomoći pri mršavljenju, no, zdrave masnoće u ovoj voćki stvaraju brzu sitost. Osim toga, sadrži i aminokiselinu L-karnitin koja se koristi za bolje sagorijevanje masnoća. Vitamin B potiče rad probave, a vlakna potiču izbacivanje toksina iz organizma. Osim toga, ima mogućnost balansirati pH u tijelu što pomaže kod želučanih tegoba.

Sprječava nastanak nekih tumora

Avokado ima antiupalna, antioksidativna i antikancerogena svojstva te sadrži glutation koji se u našem organizmu bori protiv slobodnih radikala, što znači da štiti od raka. Tako može pomoći prevenirati pojavu raka usne šupljine, kože i prostate kod muškaraca, a raka dojke kod žena. Smatra se da pomaže i kod smanjenja nuspojava kemoterapije.

Poboljšava koncentraciju i rad srca

Zbog visoke razine omega-3 kiseline i vitamina E, avokado održava mozak zdravim jer poboljšava cirkulaciju u prednji dio. Upravo taj dio zadužen je za razmišljanje, donošenje odluka i planiranje. Vitamin E pomaže kod preveniranja oksidacije kolesterola što uz masne kiseline, fitosterole i kalij pomaže radu srca te sprječava nastanak srčanih bolesti. Uz to, smanjuje stres te razinu homocisteina koji povećava rizik od nastanka srčanog i moždanog udara.

Ublažava simptome artritisa

Kao dobar izvor omega-3 masnih kiselina i antioksidanata, ublažava kroničnu upalu u tijelu. Tako može smanjiti i simptome artritisa i osteoartritisa.

Zaključak

Avokado, kao mala tropska biljka, ima brojne dobrobiti za naš organizam. Nije ga teško uzgojiti u posudi i držati u stanu, jedino što ćete trebati je malo strpljivosti dok se ne pojave prvi plodovi. A onda, postoje tisuće recepata i načina primjene, koji će biti utoliko slasniji kada znate da ste ga uzgojili sami, na eko način. Guacamole!