jabuka uzgoj

Jabuka – o sortama, kako je uzgojiti i zašto je toliko dobra za naše zdravlje

Jabuka, kao najpoznatija biljka na svijetu, ima prošlost koja potječe iz prvih ljudskih spisa. Osim iz Biblije, o jabuci kao ljekovitom bilju piše se u babilonskim zapisima iz 8. stoljeća prije nove ere, a od davnina su je slavili i Kelti koji su vjerovali da ima posebna svojstva za ljudski organizam. Dio je porodice ružovki (Rosaceae) kao i kruške, šljive, trešnje, bademi, maline, kupine i jagode. Vjerovanje u dobrobiti jabuke potvrđuje i poznata fraza “svakog dana jedna jabuka i ne trebaš liječnika”.

Koliko sorti jabuke postoji?

Divlja jabuka (lat. Malus sieversii) smatra se divljim pretkom današnje jabuke, a stiže s područja centralne Azije. Europski izvorni divlji rod je Malus sylvestris iz Turske koja se s vremenom pomiješala s brojnim drugim sortama. Danas se smatra da postoji oko deset tisuća različitih sorti jabuka u svijetu (neki podaci spominju i 20 tisuća), a na svakom klimatskom području rastu drugačije sorte.

Za rasprostranjivanje ove biljke zaslužan je i Aleksandar Veliki koji je otkrio patuljaste sorte jabuka, Karlo Veliki koji je naredio sadnju jabuka u njemačkim zemljama te kolonijalisti koji su ih počeli uzgajati na području Europe i SAD-a. Razlika između novih i starih sorti jabuka je ta da su nove sorte mekane, ali hrskave dok su starije nepravilnog oblika, tvrđe kože i jačeg okusa. No, stare sorte su manje izdržljive na bolesti i štetočine. Sorte jabuka se razlikuju po krupnoći, obliku, boji, okusu, mirisu i sočnosti. Danas, posebice u Hrvatskoj su najpoznatije sorte jabuka: Idared, Granny Smith, Crveni i zlatni delišes i Jonagold.

Kako uzgojiti jabuku?

Stablo jabuke može narasti i do 12 metara u visinu, a krošnja mu je razgranata s mnogo listova i plodova. U Hrvatskoj najbolje uspijevaju ranije navedene sorte jer im jako pogoduje naša klima. Evo na koje stvari trebate usmjeriti pozornost ako se odlučite uzgojiti jabuku.

Temperatura

Uzgoj jabuka u Hrvatskoj dobro uspijeva jer toj biljci trebaju srednje prosječne temperature zraka. Naravno, to će ovisiti o sorti, no onima koje se uzgajaju na našem području odgovaraju temperature od 14 do 19°C, s time da može podnijeti i niske temperature do -28°C uz snijeg te visoke do 35°C bez težih posljedica. Štete joj topli i suhi vjetrovi za vrijeme oplodnje pa ne bi bilo loše da je zasadite u zakriveno mjesto.

Voda

Da bi bila rodna, potrebna joj je relativna vlaga zraka do 60%. Zalijevanje jabuke mora biti kontinuirano uz male količine pa ukoliko imate intenzivan uzgoj, nije loše upotrebljavati sustav navodnjavanja. Najviše vode im je potrebno za vrijeme cvjetanja u svibnju.

Tlo

Kada sadite, pripazite na tlo. Ova voćka voli duboka tla blago pjeskovitog sastava te blago kisela tla od oko pH 5,5 – 6,5. Pogoduje joj i humus te minerali, ali ne i fiziološki aktivno vapno. Najbolje će uspijevati u kontinentalnom i sjevernijem području između 120 i 600 metara nadmorske visine te s blagim padom. Priprema tla za sadnju jabuke (ako je sadite u voćnjaku i polju) donosi i par pravila:

  • prije oranja treba aplicirati preporučenu količinu gnojiva
  • duboko oranje se obavlja ljeti ili u jesen
  • nakon dubokog oranja ili rigolanja površinu je potrebno potanjurati
  • u voćnjaku sadnice trebaju biti udaljene oko 500 centimetara
  • patuljaste sorte mogu biti udaljene 120 do 240 centimetara

Vrijeme sadnje

Voćke jabuka mogu se uzgojiti iz sadnica, a preporučuje se sadnja u proljetnim mjesecima, posebice za središnja i sjevernija područja jer se tako izbjegava smrzavanje koje se zna dogoditi u kasno proljeće. Jesenska sadnja jabuka bolje će uspjeti u području laganih i toplijih zima. Minimalna vremenska temperatura za sadnju sadnice jabuke je od 0-7°C.

Bolesti i štetnici

Ova voćka izdržljiva je i davat će plodove čak i u nepovoljnim uvjetima. Budući da postoje brojne sorte, stvorio se i čitav ekosustav štetnika i bolesti jabuke. Najčešći su jabučni savijač, jabučna osa, krastavost i lisne uši. Kontrolirati ih možete prskanjem prirodnim otopinama ili odstranjivanjem zahvaćenih plodova. Umjesto insekticida možete isprobati i prirodno ulje protiv insekata koje možete nabaviti u svim boljim poljoapotekama.

Orezivanje jabuka

Ako imate mlado stablo, orezivanje minimalizirajte jer ono može usporiti razvoj plodova. Režite samo one grane koje su polomljene ili mrtve. Neispravne pupoljke otklonite prije nego narastu u pogrešno postavljene grane. Ako želite usporiti rast, savijte biljku gotovo vodoravno.

Zrelo drvo se obrezuje jednom godišnje nakon što da plodove. Orezujte ga kada miruje, odstranite slabe grančice i skratite one stabljike koje su previše vlažne. Nakon dozrijevanja voća uklonite oštećene voćke, a između odstranite oko četiri centimetra.

Jednako važno kao orezivanje je prorjeđivanje na način da se odstranjuju plodovi koji su gusto posloženi, oštećeni ili bolesni. Time se daje veća kakvoća onim plodovima koji ostaju. Ovo činite nakon što padnu u lipnju te još dva puta kasnije.

Uzgoj jabuke u posudi

Ova voćka najbolje uspijeva u otvorenim voćnjacima na obrađenom tlu, dok joj rast u stakleniku ne pogoduje baš najbolje. Budući da su joj potrebne i hladnoće koje donosi zima, teško će dati kvalitetne plodove ako je stalno na toplom. Naravno, to ovisi o sorti jabuka pa se tako primjerice neke francuske sorte poput Blanche d’Hiver mogu uzgojiti samo u zaštićenom prostoru.

Premda obična jabuka može izrasti u veliko drvo, postoji mogućnost da se uzgoji i u posudi. Za urbani vrt su namijenjene posebne patuljaste jabuke ili balkonske vrste. One su niskog rasta i dosežu do 1,5 metara visine i uglavnom su samooplodne za razliku od sorti koje se sade u voćnjacima, a koje se moraju međusobno oprašivati. Bez obzira na to što se radi o manjoj voćki, posuda za nju mora biti dovoljno velika, promjera barem 60 centimetara. Pri odabiru posude za uzgoj jabuka bolja su opcija drvene ili kamene. Dodatna zaštita za voćku će biti ako posudu postavite na par cigli kako se ne bi skupljao višak vode. Patuljaste sorte jabuka nije potrebno orezivati zimi.

S obzirom na to da patuljaste vrste znaju lako pucati, potreban im je potporanj. Osigurajte joj sustav podrške, bila to ograda, štap ili potporanj u obliku špaleta. Uz jabuku možete posaditi i dragoljub koji će tjerati jabučne ose i lisne uši.

Par trikova kod sadnje jabuka

  • uklonite sav korov (u voćnjaku u promjeru od barem 4 metra)
  • ako se korijeni osuše, namočite ih na jedan cijeli dan
  • korijenje voćke slobodno raširite tako da nisu uvijeni ili ugurani u rupu
  • u vrijeme sadnje ne dodajte gnojivo jer tako možete spaliti korijenje

Kada brati jabuke?

Nakon što ste napravili sve potrebno da biste svoju jabuku uzgojili, uskoro bi mogla početi davati plodove. Kako bi ih ubrali, oni moraju biti zreli. Iako najčešće pri zrelosti padnu sami, neke ipak treba ubrati. Berite ih kada više nisu sasvim zelene i kada vidite da se stabljika lagano odvaja od grane. S obzirom na to da postoje brojne sorte, sezona berbe jabuka može biti od kolovoza do listopada.

Prije nego se odlučite za veliku berbu, morate znati kako čuvati i skladištiti jabuke. Jabuke se mogu čuvati u hladnjači ili u hladnoj, mračnoj i dobro prozračnoj prostoriji. Skladištite ih tako da svaku jabuku zamotate u papirnati ubrus i ostavite na pladnju ili kutiji koja omogućuje cirkulaciju zraka. Ako ih ne pakirate, plodovi se ne bi smjeli dodirivati. Skladištite samo one jabuke koje su bez rupica i mrlja. Također, skladište se samo jabuke koje dozrijevaju u srednju ili kasnu sezonu.

Značaj jabuke u svijetu i Hrvatskoj

Kako smo ranije spomenuli, u Hrvatskoj su najčešće sorte Idared, Zlatni delišes, Jonagold i Granny Smith, ostale sorte su rijetke zbog patenta EU kojim je zabranjena njihova prodaja i razmnožavanje, a ukoliko se dobije dopuštenje tehnologija mora biti sukladna propisima EU.

Prema procjenama, prodaja domaćih jabuka godišnje u Hrvatskoj iznosi oko 50 tisuća tona. Iako se proizvodnja postupno povećava, velik problem je uvoz iz drugih zemalja te smanjeni izvoz domaćih jabuka. Prošle smo godine uvezli 16.298 tona, što je i dalje količinski manje nego godinu prije. Međutim, problem leži u tome što se jabuke uvoze za mnogo nižu cijenu, pa ćete tako u trgovinama prehrambenim proizvodima lakše i jeftinije kupiti strane nego domaće jabuke. Najveća količina jabuka iz uvoza dolazi u razdoblju od 21. veljače do 14. rujna kada je ponuda jabuka iz domaće proizvodnje smanjena. Kvaliteta jabuka na hrvatskom tržištu najčešće se ocjenjuje kao osrednja, dok se u voćarnama nude jabuke visoke kvalitete, no i cijene su u prosjeku oko 20% više nego u trgovačkim lancima.

Inače, od domaćih ponuđača, najzastupljeniji su oni iz Zagrebačke županije koji proizvode oko polovicu čitave hrvatske proizvodnje. Velik proizvođač su Međimurje i Slavonija. Voćnjaci jabuka u Hrvatskoj zauzimaju 22% ukupnih površina pod voćem te 36% ukupne proizvodnje voća. Najviše se troše u jesenskim i proljetnim mjesecima, a najzastupljenija sorta je Idared koja se najviše i prodaje.

U svijetu je proizvodnja jabuke treća na listi, a procjenjuje se da se na godišnjoj razini proizvede preko 80 milijuna tona raznih sorti. Jedna od zanimljivosti je da su se jabuke skladištile u rupama u zemlji gdje su ih mogli zaštititi od zime. Brojne stare sorte već su nestale jer su ih zamijenile nove, izdržljivije te one koje su bile hrskave i jačeg okusa. Neki se možda sjećaju stare sorte Coxova reneta, poznatija kao jabuka zvečarka jer su koštice u njoj bile slabo pričvršćene na meso pa se čuo zvuk kada bi se protresla.

Jabuka kao lijek

U moderno vrijeme navikli smo da su neke nove sorte voća, poput avokada, manga ili kaki jabuka jedine koje su zaista ljekovite, dok one ‘uobičajene’ poput jabuke zanemarujemo. No, tu smo u krivu. Jabuka je vrlo ljekovito voće i s razlogom postoji izreka da jedna jabuka na dan može pomoći našem zdravlju.

Jabuke imaju antioksidativna svojstva i mogu pomoći pri mršavljenju, kod bolesti srca, dijabetesa i za zdravlje zubi. Broj kalorija u jabuci nije velik, voćka srednje veličine ima oko 50 kcal, no bogata je vlaknima, posebice pektinom. Sadrži flavonoide, fruktozu, vitamine A, B i C skupine, folnu kiselinu, kalcij, kalij, magnezij, fosfor i manje količine željeza.

U nastavku saznajte kako jabuka utječe na zdravlje.

Pomaže pri mršavljenju

Količina vlakana i pektina, netopivog vlakna koje bubri u doticaju s vodom, pomaže kod mršavljenja. Naime, pektin stvara osjećaj punoće i sitosti, a s obzirom na to da jabuka sadrži monosaharid fruktozu, to će smanjiti želju za slatkim. Fruktoza ne stvara velike promjene u koncentracije glukoze iz krvi što znači da se neće povećati izlučivanje hormona inzulina koji može potaknuti skladištenje šećera i stvaranje masti.

Saveznik kod dijabetesa

Zbog fruktoze koja neće povećati izlučivanje inzulina i pektina, jabuka se često nalazi na listi dijetnih namirnica, posebice kod dijabetičara. Osim toga, djelotvorna je kod zaluživanja mokraće, stanje koje je potrebno održavati kod šećerne bolesti. Jabuka sadrži i polifenol miricetin koji može zaštititi krvna zrnca dijabetičara od štetnih učinaka oksidativnog stresa i tako ublažiti komplikacije osoba koje boluju od dijabetesa tipa 2.

Čuva zdravlje srca

Srčanim bolesnicima je vjerojatno preporučeno da dnevno pojedu barem jednu sočnu jabuku. Razlog za to su pektin i antioksidansi. Osim što kao i kod dijabetesa mogu zalužiti mokraću, jabuke mogu smanjiti razinu lošeg kolesterola te razinu lipida hidroperoksida koji je zaslužan za stvaranje plaka koji šteti srcu i žilama. Pektin iz jabuke, vlakno koje smo već ranije spomenuli, služi za blokiranje apsorpcije kolesterola u želucu i tjera tijelo da ga koristi umjesto da ga skladišti. Za najbolji učinak kombinacije jabuke i problema sa srcem i krvnim žilama trebalo bi je jesti neoguljenu jer se upravo u kori nalaze antioksidansi.

Recepti s jabukama za svaki dan

S obzirom na to da su nam jabuke lako dostupne kroz cijelu godinu i nije teško nabaviti domaće sorte koje nisu tretirane pesticidima, nema razloga da zaista ne pojedete barem jednu jabuku na dan. No, kako svaka namirnica može dosaditi, pa tako i jabuka, donosimo par ideja i kratkih zdravih recepata s jabukom.

  • kompot od jabuka – narežite oguljenu jabuku i stavite je kuhati u kipuću vodu, dodajte po želji šećera, limuna i cimeta pa kuhajte oko 10 do 15 minuta
  • sok od jabuke i mrkve koji možete pripremiti u sokovniku
  • čips od jabuke – narežite jabuku na tanke ploške i osušite ih na zraku ili u pećnici
  • pečene jabuke – izdubite jabuke i napunite ih orašastim plodovima i medom pa pecite oko 30 minuta dok ne omekšaju i porumene
  • jabuka u salati – dodajte tanke kriške jabuka u salatu ili je naribajte
  • pire od jabuka možete dodati kao prilog uz slana jela

Eto, tko se nakon ovog ne bi bacio na uzgoj jabuka?

Ostavi komentar...

Scroll to Top